„Najbolji trenutci u našem životu nisu oni u kojima smo pasivni, osjetljivi i opušteni…. Najbolji trenutci u životu se dogode kada je tijelo i um pojedinca rastegnut iznad limita s ciljem postizanja iskustva koje je teško postići, ali je izuzetno vrijedno.“

Kako provodimo dane? Što je to što nas čini zaista sretnima i zadovoljnima? Kako se osjećamo dok jedemo, gledamo televiziju, radimo, družimo se s prijateljima? Zašto se neki ljudi bave stvarima za koje znaju da im neće donijeti bogatstvo, ali smatraju da je to što rade zaista značajno i ispunjava njihov život? Jeste li Vi jedan od njih?

Svima nam je za funkcioniranje potreban novac, ali on ne bi trebao biti cilj našeg djelovanja budući da nas neće učiniti potpuno sretnima. Istraživanja su pokazala da kada materijalna sredstva prijeđu granicu siromaštva, tj. kad imamo dostatne resurse za normalan život, daljnje povećanje materijalnih sredstava ne utječe na naš osjećaj sreće.

Točnije, siromaštvo i nedostatak osnovnih resursa za život utječe na nezadovoljstvo, ali dodatno povećanje materijalnih resursa ne utječe na veći doživljaj zadovoljstva. Tada postaje važno tko smo zapravo mi, kako se osjećamo, što nas veseli i, možda najvažnije, kako provodimo naše vrijeme.

Važno je na koji način provodimo naše slobodno vrijeme.

Puno je stvari u životu na koje ne možemo utjecati i prvi korak prema istinskoj sreći je postizanje realnog pogleda na stvarnost i naš život. Kako to postići, pročitajte u mom prethodnom članku „Želiš biti sretan? Budi!“. Ignoriranje ograničenja često zna dovesti do nijekanja, frustracije i neuspjeha.

Jedna od najvažnijih stvari o kojoj donosimo odluku i nad kojom imamo kontrolu je način na koji provodimo naše vrijeme. Naravno, ni to nije nekad potpuno pod našom kontrolom, jer su i drugi ljudi i različite okolnosti uključene u naše planiranje vremena, ali svi imamo neko vrijeme samo za sebe. Kako ga provodimo?

Živjeti znači doživljavati svijet oko sebe – kroz rad, osjećaje, misli. Često samo „prođemo“ kroz dan nesvjesni svojih emocija i naši dani postaju neprestano balansiranje između hrpe obaveza koje stvaraju osjećaj nemira i konstantnog pritiska te svoje slobodno vrijeme, ako ga imamo, provodimo u pasivnoj dosadi. Obaveze neće nestati. Svi mi imamo ulogu unutar obitelji, zajednice, društva i dobro je da je tako jer se na taj način osjećamo korisnima. Ali, moramo ponekad zastati i razmisliti kako učiniti svoj život boljim, sretnijim i ispunjenijim.

Iskustvo flow-a ili zanesenosti.

Sreću ne možemo uhvatiti jer je ona unutar nas i samo mi znamo što nas čini sretnima. Ljudi se osjećaju najviše živima kada mogu izraziti tko su oni i kako se osjećaju, kada mogu pokazati svoje kvalitete, vještine (umjetničke, znanstvene, moralne,…) i kada mogu reći: „Evo, ovo sam ja! Ovo su moje vrijednosti i kvalitete! Ovo je za mene važno i ovim se trebam baviti.“

Mihaly Csikszentmihalyi, psiholog koji se posebno bavio proučavanjem sreće, u svojim radovima navodi da ga je posebno fascinirala snaga nekih ljudi nakon 2. svjetskog rata koji su, bez obzira što su ostali bez svega što su imali, bez ljudi koje su voljeli, i dalje imali jedan pozitivan pogled na život.

Provodeći veliki broj intervjua s tim ljudima i s različitim ljudima diljem svijeta otkrio je da su najizvornije osjećaje sreće kod ljudi, bez obzira na kulturu, status, spol i dob, stvarale aktivnosti u kojima su doživljavali flow („iskustvo protjecanja“ ili zanesenosti).

Flow je trenutak potpune očaravajuće obuzetosti nekom aktivnošću. Očituje se u potpunoj, intenzivnoj fokusiranosti pojedinca na ono što radi pri čemu se pojedinac potpuno spaja s tom aktivnošću i gubi pojam o vremenu (vrijeme kao da proleti), ima osjećaj potpune kontrole nad tom aktivnošću (kao da se ne može dogoditi ništa loše na što on neće moći reagirati i to riješiti).

Također, u ovom slučaju aktivnost kojom se pojedinac bavi je svrha sama po sebi. Točnije, samo izvođenje aktivnosti kod pojedinca stvara osjećaj zadovoljstva, a ne neka vanjska nagrada koja je moguća posljedica te aktivnosti. Pojedinac tada uživa u trenutku i bivanje u toj aktivnosti mu je nagrada.

Preduvjeti za doživljavanje flow-a

Iskustvo flow-a je subjektivno i ovisi o pojedincu. Najčešće o tim iskustvima govore umjetnici, znanstvenici, sportaši. Međutim, neki ljudi doživljavaju flow spontano, obavljajući svakodnevne aktivnosti: radeći svoj posao, peglajući, igrajući šah, penjući se na planinu, plešući, čitajući knjigu i sl. Svatko može postići doživljaj flow-a. Koji su preduvjeti za to?

Flow se javlja kada se osoba bavi aktivnošću u kojoj je jasno postavila cilj koji želi ostvariti (npr. „Želim napisati pjesmu!“, „Želim se popeti na tu planinu!“) te kada ima jasnu povratnu informaciju da to što radi – radi dobro (npr. Penjač svakim novim korakom dobiva informaciju je li ide naprijed ili je stao na krivi kamen koji ga je vratio unazad.).

Također, mora postojati određeni odnos između izazova koju aktivnost pruža i vještina koje imamo za izvođenje tih aktivnosti, tj. oni moraju biti blago iznadprosječni (npr. Kad dođemo do zacrtanog cilja, težit ćemo postavljanju drugog cilja koji će razvijati naše granice i vještine i time nam predstavljati izazov.). Ukoliko su izazovi u odnosu na vještine premali javlja se dosada, a ukoliko su preveliki javlja se napetost i frustracija (npr. Idemo na razgovor za posao koji jako želimo dobiti, ali smatramo da nismo dovoljno dobar kandidat.).

Osim toga, u situaciji u kojoj u našem životu nema izazova (izazovi su niski), a i naše vještine nisu razvijene, vjerojatno ćemo osjećati apatiju (bezvoljnost). Ljudi se u ovakvim situacijama ponašaju kao da ih ništa ne zanima i kao da su odustali od života. Iz ovih situacija pojedinac može ponovno „uroniti“ u doživljaj flow-a ili zanesenosti na način da promijeni situaciju u kojoj se nalazi u smislu da mu predstavlja veći izazov i/ili da razvija svoje vještine koje su mu potrebne da savlada izazove određene situacije.

Npr. ukoliko osoba smatra da nema dovoljno razvijene vještine da udovolji zahtjevima neke situacije i to kod nje stvara osjećaj napetosti, unaprjeđivanjem i razvijanjem svojih vještina ponovno će moći doživjeti flow. S druge strane, ukoliko su zahtjevi situacije preniski i osobi je dosadno, ona može ponovno doživjeti flow ukoliko promjeni situaciju u kojoj se nalazi te pronađe aktivnost koja za nju predstavlja izazov.

Posljedice flow-a

Za vrijeme doživljavanja flow-a ne doživljavamo sreću kao takvu jer da bismo doživjeli sreću naša pažnja mora biti djelom usmjerena na naše unutarnje procese, a za vrijeme flow-a naša je pažnja usmjerena samo na aktivnost koju obavljamo (npr. Penjač na stijeni ne može sebi priuštiti vrijeme da stane i zaista se veseli svom napretku jer postoji velika vjerojatnost da će izgubiti koncentraciju koja mu je potrebna za savladavanje te stijene.).

Osjećaj zadovoljstva i sreće dolazi nakon obavljene aktivnosti zajedno s osjećajem zahvalnosti što smo sebi i svom tijelu priuštili takav osjećaj potpune ispunjenosti. Važno je naglasiti da mi i kroz druga iskustva u životu možemo doživjeti osjećaj sreće (npr. Zbog toga što smo se fizički odmorili, što sjedimo na suncu i pijemo kavu, …).

Međutim, takva sreća je podložna promjeni jer ovisi o vanjskim okolnostima dok je sreća doživljena kroz flow proizvod nas samih te vodi povećanju kompleksnosti i razvoju naše svijesti pa se i mi na taj način razvijamo kao osobe.

Sudjelovanje u ovim aktivnostima značajno smanjuje i utjecaj negativnih događaja koji se neminovno događaju u našim životima jer nam daju snagu da se nosimo sa svim negativnim emocijama kanalizirajući ih kroz iskustva obuzetosti i potpune predanosti nečemu što volimo. Što više vremena dnevno ljudi provedu u stanju zanesenosti, to je bolja kvaliteta njihovih iskustava: osjećaju veću koncentraciju, kreativnost i više pozitivnih emocija.

Zato, pronađite, ukoliko već niste, aktivnosti koje vas ispunjavaju, koje vam daju do znanja da ste živi, koje prožmu cijelo vaše biće, čine vas sretnima i podsjećaju koliko je zapravo ovaj svijet lijep. I unatoč svim problemima, nepravdama, negativnim iskustvima koje život nosi, kad pogledate unatrag, u našem je životu puno više stvari na kojima možemo biti zahvalni.

I zapamtite, vrijeme leti, život prođe pored nas dok planiramo da ćemo nakon neke faze u životu ostaviti neko vrijeme samo za nas. Uzmite vremena za sebe danas. Ne sutra! Danas! Izložite sebe punim srcem onome što vas veseli, prepustite se i uživajte. Ne tražite odobrenje i potvrdu drugih. Budite ono što jeste. Radite ono što jeste i budite pozitivni!

Mia Grbavac