Milijarde osoba, narocito stanovnici gradova osjeaaju da je život postao vrtoglava i iscrpljujuaa jurnjava. U knjizi 'Why Am I So Tired?' Stoji: Savremeni život pun je napetih situacija za koje se pre nije znalo. Uz stare vecne izvore stresa sad treba stici na avion, obaviti sve u roku, odvesti djecu na vrijeme u vrtia ili školu, vratiti se po njih, cekati u redu…Popis je beskonaean." Zato nimalo ne čudi što se mnogi slažu da su umor i stres pošast našeg vremena.
Tempo života vas iznova gazi? Frustrirani ste, umorni, osjećate se kako više niste u stanju nositi se sa životom? Ako je odgovor da, onda znajte da niste sami.
Milijarde osoba, naročito stanovnici gradova osjećaju da je život postao vrtoglava i iscrpljujuća jurnjava. U knjizi 'Why Am I So Tired?' Stoji: Savremeni život pun je napetih situacija za koje se pre nije znalo. Uz stare večne izvore stresa sad treba stiči na avion, obaviti sve u roku, odvesti djecu na vrijeme u vrtić ili školu, vratiti se po njih, čekati u redu…Popis je beskonačan." Zato nimalo ne čudi što se mnogi slažu da su umor i stres pošast našeg vremena.
Suvremena istraživanja pokazuju da stres može oslabiti imunološki sustav omogućavajući da osoba postane podložna brojnim zaraznim bolestima. Pa iako se, strogo gledano, od samog stresa ne razbolite on povećava mogućnost da do bolesti dođe. Naročito snažni dokazi upućuju na vezu između stresa s jedne i prehlade, gripe i herpesa s druge strane. Naime oslabljeni imunološki sustav postaje laka žrtva virusima koji i inače napadaju organizam.
Biološki mehanizmi koji dovode do smanjena imuniteta još uvijek nisu u potpunosti razjašnjeni no neki teoretiziraju da hormoni koji jure krvotokom jer nas pripremaju na akciju u stresnoj situaciji istovremeno koče funkcioniranje imunološkog sustava. Ovo obično nije razlog za zabrinutost jer se ti hormoni samo privremeno zadržavaju u krvotoku. Ipak, u slučaju dugotrajnog i intenzivnog stresa imunološki sustav može biti oslabljen do te mjere da organizam postane podložan bolestima. Da kronični stres je poput polaganog otrova.
Abnormalan stres stručnjaci dijele u tri grupe:
Akutni stres je produkt napetosti koje život svakodnevno donosi I često se javlja u neugodnima situacijama koje treba razriješiti. Budući da su one slučajne I prolazne takav se stres obično lako nadvladava. Pa i ljudi koji upadaju iz jedne krizene situacije u drugu kod kojih je kaos postao sastavni dio osobnosti mogu se nositi sa njim no ne I bez posljedica po sebe i ljude oko sebe.
Kronični stres dugotrajnog je karaktera. Žrtva kroničnog stresa više ne vidi izlaz iz stresne situacije, poput siromaštva, nezadovoljavajućeg posla, nezaposlenosti, nesređenoj obiteljskoj sitiaciji, brizi za onemoćalog rođaka… No koji god da je uzrok kronični stres razara svoju žrtvu iz dana u dan, iz tjedna u tjedan, iz mjeseca u mjesec. A jedan od najgorih karakteristika kroničnog stresa jest to da se ljudi na njega naviknu, više se ni ne obaziru budući da im on predstavlja stari, dobro poznati, a ponekad gotovo i ugodan osjećaj.
Traumatski stres posljedica je neke teške tragedije, kao što je silovanje, nesreća ili prirodna katastrofa, a mnogi ratni veterani svakodnevno se suočavaju s njim. Simptomi traumatskog stresa mogu uključivati živo sjećanje na traumu, I to čak mnogo godina kasnije, zajedno s povećanom osjetljivošću na relativno nevažne događaje. Ponekad se kod osobe koja pati od takvog stresa može dijagnosticirati bolest koja se naziva posttraumatski stres (PTS).
Kako se boriti?
Što učiniti u borbi protiv stresa? Reći nekome tko je izrazito osjetljiv na stres da se jednostavno opusti isto je kao da osobi koja pati od nesanice kažete da jednostavno zaspi. Iako ne treba ići u krajnosti i tvrditi da se optimizmom i pozitivnim razmišljanjem bolest može izliječiti - što dovodi do posvemašnje konfuzije i pogrešnog razumijevanja do koje mjere um može utjecati na bolest i što je još gore da se u ljudima izaziva osjećaj krivnje zbog toga što su bolesni kao da je bolest posljedica osobne moralne ili duhovne slabosti - no nešto se svakako može učiniti.
Stres će uvijek biti prisutan u našem životu pa dakle ono čime se treba pozabaviti jest naša reakcija na stres. Pri tome imajte na umu slijedeće:
Vodite brigu o sebi
Pazite što jedete. Zdrava ishrana uključuje bjelančevine, voće, povrće, žitarice i mloiječne proizvode. Čuvajte se rafiriranog brašna i zasićenih masti. Pazite na to koliko konzumirate soli, rafiniranog šećera, alkohola i kofeina. Poboljšate li svoju ishranu možete biti jači pred udarima slijedećeg vala stresa.
Vježbajte. Umjereno ali redovito vježbanje, neki preporučuju 3 put na tjedan, ojačava srce, poboljšava cirkulaciju, snižava kolesterol i umanjuje šanse da osoba dobije srčani udar. Osim tog vježbanje unaprijeđuje osjećaj zadovoljstva i zbog endorfina koji se osobađaju prilikom napornih aktivnosti.
Budite naspavani. Nedovoljno sna dovodi do iscrpljenosti i smanjuje sposobnost nadvladavanja stresa. Ako imate problema sa spavanjem, pokušajte da uvijek u sito vrijeme idete u krevet i da u isto vrijeme ustajete. Neki preporučuju da bi se popodnevno spavanje trebalo ograničiti na 30 minuta, tako da se noću ne budite.
Organizirajte se. Ljudi koji su u stanju zagospodariti svojim vremenom puno se lakše nose sa stresom. Da bi se organizirali, prvo odredite koje su vam odgovornosti od najvećeg značaja. A zatim napravite raspored kako ih ne bi previdjeli.
Zadržite zdrave odnose s drugima
Pronađite podršku. Tijekom stresnih perioda, oni koji su okruženi prijateljima barem su donekle zaštićeni od mogućnosti da stres njima zagospodari. Pronaći samo jednog pouzdanog prijatelja kojem se možete povjeriti može uvelike pomoći.
Riješite sukobe.
Mudrost koja se sastoji u brzom riješavanju razmirica umjesto u akumuliranju gnjeva pokazuje se na primjeru studije kojom je bilo obuhvaćeno 929 osoba koje su preživjele srčani udar. Kod onih koji su bili izrazito neprijateljskog raspoloženja vjerojatnost da unutar 10 godina nakon prvog infarkta umru od srčanog zastoja bila je 3 put veća nego kod onih koji su blage ćudi. Autori ove studije ističu da iako izgleda da je gnjev najjači fator, svaka intenzivna negativna emocija, poput ljubomore, koja izaziva kolanje velike količine stresnih hormona kroz tijelo može imati isti efekt.
Pronađite vremena za obitelj
Nažalost, povezanost gotovo da je iščezla iz mnogih domova. Primjerice, mnoge studije ukazuju da zaposleni bračni parovi dnevno provode u prosjeku tek 3,5 minuta igrajući se sa svojom djecom. Doista šteta jer obitelj predstavlja ogroman izvor podrške. "Obitelj vam daje bezuvjetno ekskluzivno članstvo u grupi za pružanje emocionalne podrške koja vas doista pozna i koja vas, bez obzira na sve, voli," pišu stručnjaci o kontroli stresa.
Uravnotežite svoj život
Budite razumni. Osoba koja se neprestano forsira do granica svojih fizičkih i emocionalnih snaga glavni je kandidat za iscrpljenost i moguću depresiju. Ključ je uravnoteženost. Naučite ne prihvaćati obveze koje prelaze ono što u razumnoj mjeri možete učiniti i ne uspoređujte se s drugima.
Pronađite vremena za relaksaciju.
Da uravnoteženo uživanje može osvježiti tijelo i pomoći u ublažavanju stresa ne treba objašnjavati no ova se stavka tako često zaboravlja ili tjera do druge krajnosti da i pretjerana zabava postaje izvor novog stresa.
I na koncu učite iz teških okolnosti koje su vas zadesile i ne osuđujte se odmah. Istina, da bi se smanjio stres, potrebno je obično više nego tek slijediti neku jednostavnu formulu. Često je potrebno iz temelja promijeniti način razmišljanja. Naprimjer, osoba možda mora naučiti nove načine kako da reagira na svoje okolnosti tako da je one ne svladaju. A u nekim slučajevim zbog učestalosti ili intenziteta stresa, trebat će potražiti odgovarajuću liječničku pomoć.
Dakle nada postoji. Na koncu većina ljudi uspijeva izlaziti na kraj sa životnim pritiscima. Dakako rijetki su oni koji to uspijevaju činiti radosno, no za to je potrebna posebna vrsta mudrosti tj. duhovnosti.
