Istraživanja sa Sveučilišta Adelaide pokazuju kako 70% južnoaustralskih tinejdžera pati od nedovoljno sna u školskom tjednu, zbog prekomjerna upotreba elektronskih medija poput Interneta, video igrica te mobilnih telefona još više pridonose tom problemu. 

Znanstvenici s Odsjeka za psihologiju Sveučilišta Adelaide ispitivali su elektronske medije i navike spavanja kod više od 1 200 učenika u dobi od 12 do 18 godina iz sedam srednjih škola. Rezultati, koji su objavljeni u časopisu International Journal of Mental Health and Addiction (Međunarodni časopis mentalnog zdravlja i ovisnosti, op.a.), pokazuju kako mnogo mladih ljudi ne spava dovoljno, a problem je još ozbiljniji kod ovisnosti o elektronskim medijima – naime, jedan

od 10 tinejdžera o njima je ovisan. Dr. Daniel King s Odsjeka za psihologiju Sveučilišta Adelaide i vodeći autor istraživanja kaže da "iako korištenje elektronskih medija za mlade ima mnogo prednosti, uključujući učenje i socijalizaciju, prethodna su istraživanja pokazala da prekomjerna upotreba elektronskih medija  može negativno utjecati na obrazac i kvalitetu spavanja".

"Naše je istraživanje pokazalo da više od 70% adolescenata ne dobiva dovoljno sna tijekom školskog tjedna zbog toga što elektronski mediji odgađaju vrijeme odlaska na počinak, prekidaju im san tijekom noći te produžuju

vrijeme postizanja dubokog sna." Osim toga, dr. King kaže kako "nedostatak sna može imati izrazite posljedice na tjelesno i mentalno zdravlje mladih te može dovesti do problema s učenjem i koncentracijom, do loših prehrambenih navika te do mnogih drugih nezdravih ili nepoželjnih obrazaca ponašanja".

"Jedna od naših briga i jedan od razloga zbog kojeg smo pokrenuli ovo istraživanje jest bolje razumijevanje patološke upotrebe elektronskih medija kod adolescenata. To je stalni obrazac upotrebe medija koji nije reguliran ili limitiran od strane korisnika, a koji remeti ostale dnevne aktivnosti i obaveze.

Ukupno oko 10% mladih ljudi koje smo ispitivali odgovarali su nekima od kriterija kojima smo određivali patološku upotrebu elektronskih medija, a koji uključuju upotrebu interneta i igranje igrica online. Naše istraživanje pokazuje da je san kod mladih značajno narušen kod patološke upotrebe elektronskih medija", kaže dr. King.

Prema istraživanju, dječaci potroše više od tri i pol sata svakog dana u tjednu na elektronske medije, a više od četiri i pol sata dnevno preko vikenda. Djevojčice potroše nešto više od tri sata na elektronske medije preko tjedna, a gotovo tri četvrt sata preko vikenda.

U usporedbi s djevojčicama, dječaci provode više vremena igrajući video igrice.

Zbog svih tih potencijalnih negativnih utjecaja od prekomjerne upotrebe elektronskih medija, dr. King vjeruje kako bi bilo korisno razviti smjernice javnog zdravstva kako bi se educiralo mlade ljude, roditelje i učitelje o odgovornijoj upotrebi elektronskih medija.

Kasniji početak nastave adolescentima poboljšava san i funkcioniranje kroz dan

Dr. Julie Boergers, psihologinja i stručnjakinja za san iz Dječjeg istraživačkog centra Bradley Hasbro, nedavno je pokrenula istraživanje koje povezuje kasniji početak nastave s poboljšanim spavanjem i boljim raspoloženjem kod mladih prenosi znano.st. Objavljeno je u aktualnom broju časopisa Journal of Developmental & Behavioral Pediatrics (Časopis razvojne i bihevioralne pedijatrije op.a.) pod naslovom "Kasniji početak nastave povezan je s poboljšanim spavanjem i boljim raspoloženjem kod adolescenata".

"Manjak sna postao je epidemija među adolescentima te bi mogao imati ozbiljne posljedice na njihovo mentalno i tjelesno zdravlje, sigurnost i učenje. Rani početak nastave u srednjoj školi pomaže ovom problemu", kaže Boergers te dodaje da su ovim istraživanjem pokušali utvrditi bi li umjerena i privremena odgoda početka nastave promijenila obrazac spavanja, pospanost, raspoloženje te konzumiranje kofeina.

Istraživanje o navikama spavanja provedeno je na učenicima internata koji su pohađali nezavisne srednje škole i prije i nakon što je vrijeme početka nastave pokusno pomaknuto s osam sati na 8.25 sati tijekom zimskog polugodišta. Kasniji početak nastave pokazao je da se spavanje tijekom školskog tjedna produžilo za čak 29 minuta. Postotak učenika koji su imali osam ili više sati sna tijekom školskog tjedna skočio je s 18 na 44 posto. Promjena rasporeda najviše je koristila mlađim učenicima i onima koji su spavali kraće na početku istraživanja.

Osim toga, pospanost preko dana, depresivno raspoloženje i konzumacija kofeina značajno su smanjeni, dok se broj sati koji učenici troše na domaću zadaću, sport ili izvannastavne aktivnosti nije promijenio. Kada je tijekom drugog polugodišta vraćen raniji početak nastave, mladi su se vratili na prijašnji model spavanja.

Nakon što je uveden kasniji početak nastave, Boergers, sudirektorica Pedijatrijske klinike za poremećaje u spavanju pri Dječjoj bolnici Hasbro, rekla je kako "rezultati ovog istraživanja pridonose velikom broju istraživanja koja pokazuju da kasniji početak nastave ima dobar utjecaj na zdravlje adolescenata" te da "ćemo, ako približimo školski raspored cirkadijalnom ritmu i potrebama za snom u adolescenata, imati učenike koji su pažljiviji, sretniji, bolje pripremljeni za učenje te koji nisu ovisni o kofeinu i energetskim pićima kako bi ostali budni na nastavi".