U današnjoj astrologiji je ideal naći što točnije aspekte u smislu prognoza - mi se veselimo kada nađemo neki događaj koji se desio točno za nekog tranzita. No koliko se često tako nešto događa? Da li nam preciznost izračuna zaista povećava razumijevanje astrologije i čovjeka?

Mnogi suvremeni astrolozi vole preciznost, najsretniji smo kad se nešto desi sa egzaktnim aspektima. Često kada se nešto u svijetu ili u nečijem životu desi odmah gledamo ima li koji egzaktni aspekt kod tranzita, progresija, lukova... Pa ako tu ne nađemo gledamo tercijarne, male progresije, povratke... Pa ako i tu ne nađemo ništa dodamo poluzbrojeve, harmonike ili asteroide i hipotetike... I negdje ćemo naći nešto što se uklapa da možemo reći: "aha, to je to..." No ako smo imalo kritični priznati ćemo kako je prilično rijetko da egzaktni aspekti donesu događaje - zato i koristimo orbise, no to onda još više povećava broj mogućih čimbenika. U većini slučajeva stvari se ipak dešavaju prije ili poslije egzaktnih aspekata ili položaja. Mi obično zapamtimo neke događaje kod kojih postoji egzaktni aspekt, a ignoriramo drugih dvadeset gdje su se stvari desile malo prije ili poslije egzaktnih tranzita ili progresija. Ponekad mi se čini kako nas to traganje za preciznošću vodi ka situaciji da "od drveća ne vidimo šumu", tj. da ne razlikujemo bitne od nebitnih čimbenika i događaja.

Baveći se helenističkom astrologijom primijetio sam kako drevni astrolozi često koriste neke zaokružene vrijednosti ili srednje vrijednosti. Obično se to pripisuje činjenici da stari astrolozi nisu imali precizne podatke ili mjerenja, ili da nisu marili za preciznost jer nisu imali ni instrumentarij za precizna mjerenja ili analizu. No to nije sasvim točno - pogotovo kad vidite da tehnike iz davnine daju metodologiju koja ponekad može mjeriti čak do preciznosti sata - već kao da im nije bila važna tolika preciznost, a same tehnike, pa i analiza je (naizgled) prilično fleksibilna (mi bi rekli "neprecizna"). No upravo se iza toga možda skriva metodologija razlikovanja bitnog i važnog (u univerzalnom smislu) od manje bitnog i prolaznog...

Naprimjer, nedavno sam pisao o podjeli zodijaka na 12 znakova i drugim podjelama zodijačkog kruga koje proizlaze iz odnosa brzina planeta (Zašto imamo 12 znakova zodijaka?). No ti odnosi funkcioniraju tek kada gledamo prosječne, a ne stvarne (i matematički preciznije) brzine kretanja planeta. Ili, u mnogim vremenskim tehnikama se koristi godina od 360 dana ( a ne 365,25). To nije rezultat nekakvog drugačijeg kalendara ili nepreciznosti - Vetije Valent čak opisuje postupak preračunavanja nekog datuma u godinu od 365,dana. To je opet rezultat korištenja srednje vrijednosti - 360 dana je sredina između lunarne (cca 355 dana) i solarne godine (cca 365,25). Dakle to je svojevrsna idealna godina... Slično i za tzv. planetarne ophodnje koje otprilike odgovaraju sinodičkim ciklusima, ali su zapravo cjelobrojne vrijednosti koje su malo manje ili malo veće od stvarnih astronomskih vrijednosti. Ili kada se za razdoblje skrivenosti uzima 15 stupnjeva prije ili poslije Sunca za sve planete, premda znamo da to ovisi i o sjaju planeta i nizu drugih čimbenika...

Ili, u sačuvanim primjerima karti položaji planeta se daju po znakovima, bez stupnjeva, a aspekti se također uglavnom gledaju po znakovima, a ne stupnjevima i minutama... I usprkos toj "nepreciznosti" možete imati vrlo kvalitetnu analizu. Vrlo brzo shvatite kako te vrijednosti su nisu rezultat nepreciznosti ili pukih aproksimacija, već da imaju svoju duboku logiku koja proizlazi iz traganja sa idealnim ili kozmičkim vrijednostima...

Mi danas živimo u svijetu empirijske znanosti gdje je preciznost uzdignuta kao najviša vrijednost. No za stare filozofe, ovaj svijet nije zasluživao toliku pozornost. Ovaj "materijalni" svijet su zvali svijetom nastanka i nestanka gdje su sve stvari u stanju stalne promjene, nestalnosti, te nastanka i nestanka tj. rađanja i umiranja. Kako u takvom nestalnom svijetu naći ono što je stalno i univerzalno? Njih nije primarno zanimalo što preciznije mjeriti takav svijet, već su tražili univerzalne pravilnosti u pozadini stvarnih fenomena, te kako, ili do koje razine, te opće vrijednosti eventualno utiču na ovaj svijet pojedinačnosti i mijene. U tom smislu, za razliku od filozofije, centralni motiv dnevne astrologije (pa i hermetike) bio je upravo odnos između univerzalnog i pojedinačnog i kako dolazi do interakcije u svijetu "nastanka i nestanka" sa svijetom općih principa ili ako hoćete sa kozmosom. To onda postaje gotovo kriterij za selekciju bitnih čimbenika od prolaznih i manje bitnih. Događaji se za drevne astrologe ne dešavaju u trenutku, događaj je za njih bila serija pojedinačnih događaja koji čine cjelinu i zato su vremenske tehnike uvijek temeljene na razdobljima, a ne trenutcima kada se neki astrološki fenomen događa. Brak, npr. nije samo događaj u trenutku kada se oženite, brak je serija događaja: upoznavanje, početak veze, hodanje ili zaruke, odluka o braku, samo vjenčanje, itd.

Ovakvo razmišljanje može biti strano suvremenom astrologu, pogotovo onima koji žele što preciznije (ili "znanstveno") koristiti astrologiju. No jednom kada uđemo u svijet pojedinačnih (ili super preciznih) određivanja događaja ili vremena, ulazimo u svijet u kojem istu stvar možete objasniti sa potpuno različitim čimbenicima, zbog toga što imamo mnoštvo događaja koje pokušavamo povezati sa mnoštvom astroloških čimbenika. Razni pravci ili discipline u astrologiji stvaraju iluziju preciznosti - jer ako istu stvar tumačite na razne načine kako ćemo znati koja je metoda točnija ili ispravnija (ili bitnija), ili za što je korisnija. Čak bi mogli reći da je to poklapanje događaja i astroloških čimbenika puka koincidencija, jer uvijek možemo naći neku tehniku koja će povezati željeni planet s događajem. Drugim riječima treba nam kriterij da kažemo kako je npr. baš ovaj tranzit u nekom vremenu važan...

Na to se može odgovoriti: pa što, ima više putova do istine... Što je sasvim točno ako gledamo pojedinačnu praksu, no što nam to govori o astrologiji općenito kao disciplini?! Empirijska istraživanja mogu biti veoma dvosmislena i višesmislena ako nemaju jasnu teorijsku podlogu koja bi nam trebala reći kakvu vrstu efekata proizvodi neka metoda. Čak se i u znanosti redovno vode rasprava oko nekog eksperimenta koji se onda interpretira različito u okviru različitih teorijskih modela. Jer, eksperiment ili empirijsko istraživanje bez teorije (ili hipoteze) zapravo nema gotovo nikakvog značenja. S druge strane, traganje za specifičnim događajima, preciznim trenutcima ili detaljima nečijeg života nas udaljava od pitanja što je od toga zaista bitno. Jer postoje razdoblja i događaji u životu koji su važniji, postoje trenutci kada donosimo dugoročno važne odluke, a postoje i odluke koje su manje bitne za naš život u cjelini. I tu dolazimo pitanje da li su ti važni momenti određeni vremenski ili sadržajno. Drugim riječima da li možemo pronaći važne trenutke u životu za koje možemo reći da su bitni (čak i da ne možemo ništa reći o tome kakav je to događaj); ili da li možemo preciznije opisati događaje (sadržaj) koji bi se trebali desiti a da postoji više mogućih vremena (ili šire vremensko razdoblje) u kojima se oni mogu desiti. Ili oboje možda... Na neki način ova dva pristupa su obrnuto proporcionalni. Ponekad možemo odrediti neko važno razdoblje (recimo gdje se istovremeno gomila mnoštvo progresija i tranzita), a da je jako teško specificirati što bi se moglo desiti, pa čak i u kojem područjima života će se dešavati ( jer je istovremeno aktivno više tranzita i progresija). Recimo ako sva tri vanjska planeta aspektiraju tri-četiri natalna planeta i uglove, zapravo se aktivira gotovo cijeli horoskop tako da je teško reći što bi se konkretno moglo dešavati. Eventualno ako znate nešto o čovjekovom životu možete iz konteksta pretpostaviti gdje bi mogao biti fokus. S druge strane, iz natalne karte možemo pretpostaviti da će netko imati dobar brak a da postoji više indikatora u različitim vremenima kada bi se to moglo realizirati...

Jer, što je događaj...? Da li ijedan događaj možemo izdvojiti i analizirati ga izvan konteksta cijele serije događaja? Da li možemo izdvojiti neki događaj poput zaljubljenosti od onoga što nam se događa na poslu? Da li nam je tu uopće bitna preciznost: 21.8. 2015 ćete upoznati ženu (ili muškarca) svog života... Recimo, kada pogledate u nečijem životu čitave dvadesete godine možete naći nekoliko vremena sa indikatorima koji upućuju na brak ili vezu, no koji će od njih se stvarno realizirati možda je više do čovjeka negoli do planeta... Ili kada vidimo aktiviranu Veneru ili Mjesec mi automatski razmišljamo o mogućnosti ljubavi ili nečeg sličnog, a često zaboravimo da je Venera možda vladar 10. kuće, pa označava posao ili tako nešto... Ili, ponekad možemo reći kako će netko imati uspješno razdoblje na poslu... No unutar toga razdoblja može biti i dobrih i loših pojedinačnih događaja, no bitno je znati da u širem smislu imamo dobro razdoblje bez obzira na sitne i prolazne krize i pojedinačne događaje...

Kada nečiji život počnemo sagledavati unutar širih razdoblja ili ciklusa tek tada se počinje formirati i slika mogućih događaja, i tada nam i ne treba preciznost. Čak i neke suvremene teorije identiteta (ili uma) govore kako svijest, pa i identitet, su fenomeni koje ne možemo odvojiti od svijeta ili okoline u kojem živite, dakle konteksta u kojem se čovjek u datom trenutku nalazi. No uvijek postoji taj širi kontekst unutar kojeg se dešavaju pojedinačni događaji. Zato su i ti pojedini trenutci ili događaji fleksibilniji, mogu se desiti na različite načine, jer oni su dio promjenjivog svijeta nastanka i nestanka.

Ukratko, pretjerana preciznost mi se ponekad čini kao uzaludan posao - čak i ako ponekad možemo nešto precizno astrološki opisati ili predvidjeti sa egzaktnim aspektima. To naravno ne znači da bi trebali baratati sa horoskopima bez vremena rođenja ili netočnim podacima, već mislim da bi svaku stvari trebalo sagledavati u širem kontekstu cjeline umjesto da tražimo preciznost u pojedinačnostima. Možda je važnije prepoznati obrasce, motive, ili serije povezanih događaja koji sačinjavaju trend koji je bitan, a za koji i nije nužna preciznost jer se odnosi na duža razdoblja. Unutar nekog razdoblja može biti boljih ili lošijih trenutaka tj. pojedinačnih događaja, no kada imamo sagledavanje trenda (ili pozadine) to nas ne mora uznemiriti. Samim time ne mora biti važan svaki aspekt koji se dešava u horoskopu, ali moramo prepoznati koji od njih je važniji a koji manje važan. Često nam se u životu dešava da nam se u danom trenutku neki događaj čini kao najvažnija stvar na svijetu; par godina kasnije se možda ni ne sjećamo da se desio. A ponekad je i obrnuto, naizgled nevažan događaj može se pokazati kao ključan i važan... Zato mislim da je važnije sagledati faze i razdoblja koji povezuju pojedinačne događaje negoli proučavati same pojedinačne i izdvojene događaje u životu.

A kako to činiti pisati ću u mnogim narednim blogovima i tekstovima...

Slaven Slobodnjak